Butrint – historija lučkog grada i vidljivi tragovi

Butrint je bio grčka kolonija, rimski grad i biskupsko sjedište. Ruševine predstavljaju nekoliko razdoblja razvoja grada.

Ovdje se nalaze ostaci dugog niza naselja, od prahistorijskog doba do odbrambenih objekata iz kasnijih vremena.

Pozorište i grad koji se širio

Godine 44. p. n. e. Butrint je postao rimska kolonija. Relativno dobro očuvano grčko pozorište jedan je od najjasnijih tragova grčkog razdoblja Butrinta. Ono pruža konkretan oslonac za razumijevanje starijeg gradskog prostora.

Rimski forum postao je i mjesto na kojem su kasnije generacije ostavljale tragove: arheolozi su tamo istraživali i venecijanske kuće i kasnije grobove.

Kada je Butrint postao biskupsko sjedište, kršćanski život dobio je jasno mjesto u izgrađenom prostoru. Ranokršćanska krstionica s mozaičkim podom i bazilika spadaju među sačuvane ostatke. Zajedno s pozorištem čine vidljivim promjene gradskih institucija: građevine namijenjene različitim dijelovima javnog i vjerskog života opstale su jedna uz drugu.

Pogled Venecije prema obali

Pod bizantskom, a kasnije i venecijanskom vlašću, Butrint je dobio nove uloge. Za Veneciju je to mjesto bilo dio šireg obalnog sistema, u kojem je odnos s Krfom bio ključan. Luka i ribolovna područja bili su dio venecijanskih posjeda, dok je Venecija istovremeno željela zaštititi trgovački put u Jadranskom moru od osmanskog širenja.

Arheološko istraživanje tvrđave na akropoli pokazuje nekoliko faza gradnje. Tokom jedne kasnije faze ojačan je prilaz na sjeverozapadnom uglu tvrđave, dok su druge kapije u zidu akropole zatvorene.

Grad se ispraznio, područje je nastavilo živjeti

Studija objavljena u časopisu Hesperia tumači nalaze venecijanskih kuća i kasnijih grobova kod foruma kao pokazatelj da je Venecija napustila samo poluostrvo Butrint nakon Süleymanove pljačke 1537. Prema tumačenju studije, malarija i širenje močvarnih područja spriječili su ponovno naseljavanje. Kuga, prilike u pograničnom području i propadanje države pogoršali su situaciju.

Istovremeno je područje i dalje imalo ekonomski i strateški značaj, prije svega za Krf. Život oko Butrinta tako je poprimio nove oblike nakon što je gradsko naselje napušteno.

Krajolik koji se i dalje mijenja

UNESCO ističe kako su promjene u prirodnom okruženju Butrinta doprinijele napuštanju grada krajem srednjeg vijeka. Ruševine pružaju vrijedne dokaze o antičkim i srednjovjekovnim civilizacijama na području današnje Albanije.

Tokom istraživanja utvrđenja istraživači su ukazali na vegetaciju kao potencijalnu opasnost za zidove.