Turističko tržište Hrvatske: najveći pritisak gostiju u EU

Sa 24,2 noćenja po stanovniku i prihodima od međunarodnih putovanja koji odgovaraju 17,5 posto BDP-a, Hrvatska je 2024. bila na vrhu EU. Podaci Eurostata pokazuju ekonomiju snažno oslonjenu na turizam – u kojoj se potražnja domaćih i stranih gostiju razvija različito.

Redakcija Balkan Magasineta · 26. septembra 2026. · 2 min čitanja

Slušaj tekst

Čitanje · oko 0:00

0:000:00
Ljudi na šetalištu uz more u Rovinj pod vedrim plavim nebom.
Foto: Tanja Potter · Pexels · licenca

Turistički pritisak i dalje je na rekordnom nivou

Eurostatov pokazatelj turističkog intenziteta pokazuje koliko noćenja jedna zemlja ostvaruje u odnosu na broj stanovnika. U 2024. Hrvatska je bila prva u EU sa 24,2 noćenja po stanovniku. Slijedile su Malta sa 20,1 i Kipar sa 18,5, dok je prosjek EU iznosio 6,7. Nivo u Hrvatskoj bio je, dakle, više od tri i po puta veći od prosjeka EU. To govori o tome koliko veliko mjesto turizam zapravo zauzima u zemlji s nešto manje od četiri miliona stanovnika. Tokom glavne sezone pritisak je, uz to, znatno veći u najposjećenijim obalnim regijama.

I 2026 se nastavlja na visokim nivoima

Najnoviji podaci pokazuju da se rast nije usporio. Od januara do kraja augusta 2026. Hrvatska je zabilježila 17,5 miliona turističkih dolazaka i 90,5 miliona noćenja. To je bilo oko 1 posto više nego u istom periodu 2025. Samo u augustu zemlja je prvi put premašila pet miliona turističkih dolazaka u jednom augustu. I prvi mjeseci ove godine pokazali su rast. U prvom kvartalu 2026. prihodi od stranih turista iznosili su 945,2 miliona eura, 9,2 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Istovremeno je pitanje cijena postalo sve važnije. Uoči ljetne sezone hrvatsko ministarstvo turizma istaklo je konkurentne cijene i kvalitet kao ključna pitanja za daljnju privlačnost zemlje.

Tržište koje izgleda drugačije od konkurentskih

Hrvatska se od nekoliko drugih velikih turističkih zemalja razlikuje i po strukturi smještaja. Veliki dio noćenja ostvaruje se u kućama i stanovima za odmor te smještaju za kraći boravak, a ne samo u hotelima. To znači da je turizam usko povezan s privatnim iznajmljivanjem, manjim porodičnim firmama i lokalnim tržištima nekretnina. Zbog toga su ova kretanja posebno važna za ljude koji imaju porodicu, stambenu nekretninu ili ekonomske interese u Hrvatskoj – ali i za male preduzetnike koji se bave iznajmljivanjem, ugostiteljstvom, prijevozom ili drugim uslugama povezanim s turističkim sektorom.

Ne samo više gostiju

Podaci, dakle, pokazuju više od još jedne uspješne ljetne sezone. Hrvatska je već u vrhu EU kada se turizam mjeri u odnosu na broj stanovnika, a i 2026. zemlja ostaje na veoma visokim nivoima.

Pitanje za budućnost zato nije samo koliko ljudi dolazi, nego i kako Hrvatska uspijeva uskladiti kontinuiranu potražnju s cijenama, smještajem, lokalnim kapacitetima i turističkim tržištem koje je održivo i izvan najintenzivnijih ljetnih mjeseci.

Dela artikeln

Čitaj na švedskom →

Izvori i dodatno čitanje (8)