503 dana na mostu – borba Maide Bilal za Kruščicu

Teške mašine morale su preći mali drveni most kako bi stigle do mjesta predviđenog za gradnju dvije hidroelektrane na rijeci Kruščici u Bosni i Hercegovini. Kada su mještani u julu 2017. saznali da mašine dolaze, Maida Bilal i oko 300 drugih stanovnika sela otišli su na most i blokirali prolaz. Most je povezivao njihovo selo sa šumom i rijekom. Sada je postao mjesto na kojem su mogli zaustaviti gradnju.

Otprilike polovinu okupljenih činile su žene. Zamisao je bila da se protestom koji predvode žene smanji rizik od nasilnog sukoba s policijom. Bilal je računala na to da će policija prema ženama postupati mirnije, ispričala je kasnije za časopis Earth Island Journal.

Rijeka koja je vodom snabdijevala mnogo više ljudi nego što ih živi u selu

Kruščica je bila izvor vode za 2 500 stanovnika sela i oko 145 000 ljudi u dva obližnja grada. Rijeka se, uz to, nalazila unutar zaštićenog krajolika.

Spor se nije ticao samo gradilišta. Kod takve gradnje hidroelektrana riječna voda se preusmjerava kroz velike cijevi, što može ostaviti korita suhima i ugroziti staništa u njima. Kruščica je bila dio šire borbe za rijeke slobodnog toka na Balkanu.

Bilal je odrasla u selu, ali nije imala prethodnog iskustva u ekološkom aktivizmu. Kao samohrana majka izdržavala se, između ostalog, radom s nepunim radnim vremenom u finansijskoj administraciji. Ipak, ranije se bavila pitanjima mladih i bila je navikla razgovarati o nepravdi i organizovati se s drugima.

– Rijeka je dio mene – rekla je u intervjuu za Earth Island Journal 2021. godine.

Osmosatne smjene i nasilna intervencija u zoru

Da bi blokada opstala, neko je uvijek morao biti na mostu. Žene su organizovale osmosatne smjene i stražarile po ljetnim vrućinama, kiši i zimskoj hladnoći. Muškarci su podržavali protest i preuzimali noćne smjene kako bi se žene mogle brinuti o svojim porodicama.

U zoru 24. augusta 2017. stigla je specijalna policijska jedinica u punoj opremi za razbijanje demonstracija. Policajci su napali žene koje su sjedile na mostu kako bi oslobodili prolaz.

Bilal je dobila toliko snažan udarac u glavu da je gotovo izgubila svijest. Njen otac joj je pokušao pomoći, pa je i sam pretučen. Policija je uhapsila njega i još 22 osobe. Optužbe protiv demonstranata kasnije su odbačene.

– Bio je to jedan od najstrašnijih trenutaka u mom životu – rekla je Bilal za Earth Island Journal. Ali taj događaj je i ojačao otpor, ispričala je.

Nakon što je policija uklonila demonstrante, građevinski radnici pokušali su proći. Mještani koji nisu bili uhapšeni tada su svojim tijelima stali između bagera i gradilišta. Radnici su otišli. Blokada je nastavljena.

Most je omogućio da se dobije vrijeme za pravnu borbu

Borba Maide Bilal odvijala se na dva fronta. Mještani su držali prilaz zatvorenim, dok je ona vodila lokalnu kampanju, sarađivala s organizacijama za zaštitu okoliša i koristila pažnju izazvanu policijskim napadom da javnosti predstavi za šta se bore.

Krajem 2017. učestvovala je u osnivanju udruženja građana Eko Bistro. Fizička blokada sprečavala je radove na terenu dok se pred sudom preispitivala zakonitost odluka koje su omogućile gradnju.

U decembru 2018. kantonalni sud poništio je sve okolišne i građevinske dozvole za dvije hidroelektrane. Odluku je zasnovao na nepravilnostima i kršenju propisa o zaštiti okoliša. Bila je to prva pravna pobjeda te vrste u Bosni i Hercegovini.

Od lokalne pobjede do zabrane

Kruščica je postala dio šireg pokreta protiv malih hidroelektrana. Protesti i sudski postupci doprinijeli su raspravi o moratoriju na nove projekte. U Federaciji Bosne i Hercegovine kasnije su uvedeni moratorij i zabrana malih hidroelektrana.

Sudska odluka iz decembra 2018. imala je konkretnu posljedicu za žene iz Kruščice: nakon 503 dana mogle su napustiti most. Policijska intervencija nije ih navela da prekinu blokadu. Tek kada su hidroelektrane ostale bez dozvola, mogle su završiti stražarenje.