Dug i rane na Tari – cijena crnogorskog autoputa

Kod Mateševa u Crnoj Gori naplatna stanica i priključne rampe autoputa Bar–Boljare izgrađene su u poplavnom području Tare. Na prostoru koji je rijeci potreban za izlijevanje iz korita nikla je saobraćajna petlja. Izvještaj Unesca nakon posjete krajem 2018. izdvojio je upravo taj izbor lokacije kao jedan od ključnih zahvata: prirodno plavljenje presudno je za biološku raznolikost i riblji fond.

Mateševo je ujedno krajnja tačka prve dionice autoputa Bar–Boljare, duge 41 kilometar. Planirana trasa duga 165 kilometara treba povezati lučki grad Bar na Jadranu sa Srbijom. Međutim, već je prva dionica, od Smokovca kroz zahtjevan planinski teren, opteretila i državne finansije i prirodu.

Milijardu eura za prvu dionicu

Prvu dionicu izgradila je kineska državna građevinska firma China Road and Bridge Corporation, CRBC, a otvorena je 2022. Koštala je oko milijardu eura – više od 20 miliona eura po kilometru.

Uslovi ugovora davali su banci snažnu poziciju. Prema analitičkoj platformi China Observers, ugovor je banci davao pravo da, u slučaju neotplaćivanja kredita, zaplijeni crnogorsku teritoriju, osim područja koja se koriste u vojne ili diplomatske svrhe. Takav postupak vodio bi se prema kineskom zakonu.

Ukupni javni dug Crne Gore u decembru 2020. dostigao je rekordnih 103,28 posto bruto domaćeg proizvoda. Kako se u julu 2021. približavalo dospijeće prve rate kredita za autoput, tadašnji potpredsjednik vlade Dritan Abazović obratio se EU za pomoć u otplati.

Olakšanje je donio ugovor o zaštiti od finansijskog rizika s četiri zapadne banke: Merrill Lynch International, Goldman Sachs International, Société Générale i Deutsche Bank. Tim ugovorom kamata je smanjena s 2 posto u američkim dolarima na 0,88 posto u eurima. Dug prema Exim Bank ostao je, ali je teret otplate ublažen.

Crna Gora je šestu ratu platila u januaru 2024, a sedmu u julu iste godine. Tokom 2025. Crna Gora je kineskoj banci još uvijek dugovala 655 miliona eura za prvu dionicu.

Kada je riječno korito postalo gradilište

Uz Taru je gradnja autoputa ostavila i posljedice koje se ne vide u državnim računima. Unesco je u svom izvještaju opisao kako su izgradnja mostova, vađenje šljunka i pijeska te odlaganje materijala teško oštetili riječno korito unutar zaštićenog rezervata biosfere.

Šteta, dakle, nije nastala samo zbog onoga što je odlagano u rijeku nego i zbog preoblikovanja samog riječnog prostora. Prema procjeni Unesca, druga lokacija petlje kod Mateševa smanjila bi potrebu za regulacijom rijeke, a time i uticaj na njen ekosistem.

Crnogorska organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, MANS, koja istražuje rad vlasti, izvijestila je 2018. da je vlada omogućila CRBC-u da uštedi na troškovima dvije deponije tako što mu je dozvolila odlaganje građevinskog otpada u riječno korito i na obale. Organizacija je dokumentovala i odlaganje materijala iz tunela uz Taru, kao i to da su vlasti dozvolile postavljanje stubova mostova i dijelova petlje u riječnom koritu.

Oni koji su upravljali ribljim fondom jasno su osjetili promjenu. Momir Živković, čelnik lokalnog sportsko-ribolovnog kluba, opisao je za Balkan Insight u januaru 2024. kako je gradnja autoputa uništila riblji fond. Klub, koji je 2018. dobio pravo da upravlja ribljim fondom na dijelu Tare, tražio je odštetu od građevinske firme.

Uvid tek nakon zahvata

Tajnost dokumentacije ograničavala je mogućnost provjere odluka. MANS je u studiji slučaja iz 2019. naveo da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma proglasilo projektnu dokumentaciju tajnom, pozivajući se na sigurnost autoputa. Dokumenti su se mogli pregledati na licu mjesta, ali ne i kopirati ili prepisivati.

Teško je bilo doći i do podataka o vodi. Ministarstvo saobraćaja nije objavljivalo izvještaje o kvalitetu vode, iako je to bila obaveza prema procjeni uticaja na životnu sredinu. Kada je MANS zatražio i dobio izvještaje, pokazalo se da su otpadne vode s gradilišta često oticale u Taru i pogoršavale kvalitet vode.

Za sanaciju je bio određen rok: prema sporazumu s Agencijom za zaštitu životne sredine, CRBC je morao otkloniti štetu najkasnije do jula 2022. U januaru 2024. Agencija je saopćila da radovi još nisu završeni.

Do tada je firma obnovila lijevu obalu rijeke, popravila lokalni makadamski put i sanirala oko 500 metara riječnog korita. Ekološke organizacije upozoravale su da je oštećeno više od šest kilometara riječnog toka. Agencija je za Balkan Insight navela da će, ako CRBC ne ispuni svoje obaveze, organizovati preostale radove o trošku firme.

Evropsko finansiranje za sljedeću dionicu

U februaru 2026. državna firma za upravljanje putevima Monteput potpisala je ugovor vrijedan 693,9 miliona eura za sljedeću dionicu, Mateševo–Andrijevica. Posao je dobio kineski konzorcij PowerChina-Stecol nakon međunarodnog tendera provedenog prema pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj, EBRD.

Izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić istakao je prilikom potpisivanja ugovora da dionica treba ojačati ekonomiju slabije razvijenog sjevera zemlje i poboljšati povezanost unutar zemlje i preko granica. Izvođač ima pet godina za projektovanje i gradnju, nakon čega slijedi dvogodišnji period odgovornosti za nedostatke.

Kod Mateševa se tako susreću dvije obaveze s utvrđenim rokovima: ugovor o nastavku gradnje i obećanje da će se sanirati šteta nastala na prvoj dionici. Rok za sanaciju istekao je u julu 2022, a u januaru 2024. Agencija za zaštitu životne sredine još uvijek je morala zahtijevati završetak radova. Upravo na početnoj tački sljedeće dionice prva pokazuje da odgovornost za izgradnju autoputa ne prestaje njegovim puštanjem u saobraćaj.