Put u prašumu Biogradske gore

U planinama Crne Gore šuma Biogradske gore zaštićena je još od 1878. godine. Među stablima starim i do 500 godina pruža se mreža pješačkih staza, a Biogradsko jezero polazište je za obilazak uz poštovanje prirode.

Redakcija Balkan Magasineta · 7. oktobra 2026. · 3 min čitanja

Slušaj tekst

Čitanje · oko 0:00

0:000:00
Drveni čamci privezani uz obalu jezera mirnog poput ogledala, okruženog šumom i planinama obavijenim maglom.
Foto: Max Mishin · Pexels · licenca

Uz poučnu stazu dugu 3,4 kilometra koja obilazi Biogradsko jezero u Nacionalnom parku Biogradska gora u Crnoj Gori postavljeno je šest interaktivnih stanica. One posjetioce upoznaju s biljnim i životinjskim svijetom duž staze. Jezero leži u srcu prašume, na nadmorskoj visini od 1 094 metra, a kružna staza omogućava jednostavan pristup među stabla koja mogu narasti više od 40 metara.

Nacionalni park nalazi se na planinskom masivu Bjelasice, između rijeka Tare i Lima. Ulaz je udaljen manje od 20 kilometara od gradova Mojkovca i Kolašina. Sa svojih 5 650 hektara, Biogradska gora najmanja je od pet nacionalnih parkova Crne Gore. Unutar parka nalazi se prašumski rezervat površine 1 600 hektara, jedna od posljednjih velikih prašuma u Evropi.

Zaštita koja je počela zabranom

Opstanak ove šume usko je povezan s odlukom iz 1878. godine. Tada je crnogorski vladar Nikola zabranio iskorištavanje šume u komercijalne svrhe. Područje je od tada pod zaštitom, a 1952. godine proglašeno je nacionalnim parkom.

Rano uvođenje zaštite omogućilo je šumi da se nastavi razvijati. Ovdje ima stabala starih i do 500 godina, koja su, dakle, rasla već nekoliko stoljeća prije uvođenja zabrane. Posebnu vrijednost prašumskom rezervatu daju i različite šumske zajednice koje su se na istom prostoru uspjele očuvati i razvijati.

Istorijat zaštite jedan je od razloga bogatstva vrsta na ovom području. Drugi leži u samoj planini. Geološka podloga Bjelasice bogata silikatima, slabo propusne stijene i susret različitih klimatskih utjecaja stvorili su utočište i za biljke prilagođene hladnoći i za drevnu planinsku floru.

Pejzaž se znatno mijenja s nadmorskom visinom. Iznad šume nekoliko vrhova prelazi 2 000 metara, a najviši je Crna Glava sa 2 139 metara. Šest ledničkih jezera svjedoči o tragovima ledenog doba. Najveće je Biogradsko jezero, u čijoj se vodi ogledaju šuma i planine.

Prašumi je i dalje potrebna zaštita

Očuvanju danas doprinosi i savremena tehnologija. Projekt zaštite od požara koji uprava nacionalnih parkova provodi u Biogradskoj gori obuhvata dron s termalnom kamerom, obuku zaposlenih i povezivanje sa satelitskim sistemom za praćenje požara. Cilj je rano otkrivanje šumskih požara i njihovo pravovremeno suzbijanje.

Kroz šumu postojećim stazama

Za prvi posjet kružna staza oko jezera prirodan je izbor. Omogućava blizak susret s prašumom i upoznavanje sa životom u njoj, bez uspona na planinske vrhove. Područje se može obići uz očuvanje prirode tako što se prati uređena staza, a šumsko tlo izvan nje ostavi netaknuto.

Uz jezero se nalazi centar za posjetioce s informacijama o pješačenju i drugim aktivnostima. Tu su i kućice za smještaj, kamp te mogućnost najma čamaca na vesla ili kajaka. Aktuelne cijene dostupne su na web-stranici uprave nacionalnih parkova.

Za nastavak obilaska prema višim dijelovima Bjelasice na raspolaganju su planinarske staze. S vidikovca Bendovac otvara se pogled na Biogradsko jezero. Duž staza moguće je i prenoćiti u katunima, tradicionalnim pastirskim kolibama koje danas primaju i planinare.

Uređena mjesta za šatore i kućice olakšavaju boravak onima koji odluče prenoćiti. Oko jezera postoje i posebno određena mjesta za roštiljanje. Tako se i pješačenje i noćenje mogu organizovati u dijelovima parka uređenim za posjetioce.

Kružna staza oko Biogradskog jezera vraća posjetioce na polazište. Duž istog puta nižu se stara stabla i pogledi na vodu, pa je moguće izbliza doživjeti šumu i napustiti je bez utabavanja vlastite staze.

Dela artikeln

Čitaj na švedskom →

Izvori i dodatno čitanje (5)