Emisije iz proizvodnje čelika postaju trošak u trgovini između EU i Balkana

Uvoz proizvoda od čelika obuhvaćenih CBAM-om podrazumijeva obavezu kupovine i predaje certifikata za emisije ugrađene u te proizvode. Podaci o tome kako je čelik proizveden zato za uvoznika postaju dio obračuna troškova već pri ovogodišnjim poslovima.

To je važna promjena nakon prelaznog perioda 2023–2025. Mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje cijene ugljika, CBAM, ušao je u svoju finansijsku fazu. Cilj je da uvozne cijene odražavaju emisije ugrađene u proizvode, odnosno emisije koje nastaju tokom proizvodnje. EU time želi spriječiti preseljenje proizvodnje u zemlje s nižim klimatskim troškovima.

Uvoznik snosi odgovornost za plaćanje

U trgovini čelikom iz balkanskih zemalja izvan EU formalna odgovornost je na uvoznoj strani u Uniji. Uvoznici podliježu zahtjevima za odobrenje, izvještavanje te kupovinu i predaju CBAM certifikata. Ovlašteni CBAM deklarant mora svake godine podnijeti deklaraciju za prethodnu kalendarsku godinu.

Deklaracija mora sadržavati podatke o uvezenim količinama i emisijama ugrađenim u proizvode. Mora sadržavati i podatke o eventualnim cijenama ugljika koje su stvarno plaćene u zemlji proizvodnje i daju pravo na umanjenje. Za uvoznika u Švedskoj tako i obim isporuke i podaci iz proizvodnje postaju važni za godišnje izvještavanje.

Cijena certifikata povezana je sa sistemom EU za trgovanje emisijama. Na broj certifikata koji se moraju predati utiču postepeno uvođenje CBAM-a, postepeno ukidanje besplatne dodjele u okviru sistema EU za trgovanje emisijama i već plaćene cijene ugljika koje daju pravo na umanjenje.

Provjereni podaci dobijaju ekonomsku vrijednost

Smjernice Komisije namijenjene su, između ostalih, proizvođačima izvan EU i bave se praćenjem emisija i izvještavanjem o njima.

Standardne vrijednosti Komisije predstavljaju alternativu pri obračunu ugrađenih emisija.

Podaci o emisijama tako mogu postati pitanje u odnosu između kupca i proizvođača. Deklarant istovremeno ima mogućnost korištenja standardnih vrijednosti Komisije.

Dana 14. augusta 2026. Evropska komisija objavila je deset smjernica, četiri opće i šest sektorskih. Posebno su namijenjene operaterima postrojenja izvan EU, ovlaštenim CBAM deklarantima i verifikatorima. U njima se, između ostalog, obrađuju praćenje i izvještavanje. Sektorske smjernice opisuju i proizvodne procese i lance vrijednosti, uz primjere s detaljnim obračunima.

HBIS pokazuje šta Srbija mora odvagnuti

Željezara HBIS u Srbiji centralni je primjer u analizi China Observers o industrijskim i političkim izborima Srbije. Zemlja mora odvagnuti značaj kineskog kapitala u odnosu na klimatske zahtjeve EU uoči članstva i troškove ugljika koji mogu oslabiti konkurentnost izvoza.

CBAM u to razmatranje uvodi dodatni faktor troškova. Kada emisije postanu važne za trošak uvoza, i klimatski uticaj proizvodnje i dokumentacija o njemu postaju važni za trgovinu s EU.

Na nivou firme tako se susreću dvije potrebe za prilagođavanjem. Jedna se može odnositi na dostavljanje podataka o emisijama za izvještavanje uvoznika. Druga se odnosi na smanjenje emisija u samoj proizvodnji. Izvještavanje o emisijama i mjere za njihovo smanjenje dva su odvojena pitanja.

Emisije čelika proizlaze iz procesa

Prema opisu uticaja proizvodnje čelika na okoliš koji daje Jernkontoret, emisije ugljendioksida prvenstveno nastaju pri redukciji željezne rude, procesu u kojem se željezo izdvaja iz rude. Upotreba uglja u visokim pećima već je blizu teorijske granice poboljšanja efikasnosti.

To objašnjava zašto je tranzicija tehnički zahtjevna za industriju čelika. Emisije su usko povezane s načinom proizvodnje željeza. Istovremeno, veća energetska efikasnost i bolje korištenje otpadne energije mogu doprinijeti njihovom smanjenju.

Snabdijevanje energijom također je važno za tranziciju regije. Svjetska banka ističe integrirano energetsko tržište kao mogućnost za poboljšanje pristupa jeftinijoj i zelenijoj energiji na zapadnom Balkanu.

Posljedice se mogu koncentrirati u industrijskim regijama

U istom regionalnom pregledu Svjetska banka opisala je napredak u određivanju cijene ugljika kao ograničen. Svjetska banka procijenila je da je Crna Gora najdalje odmakla u određivanju cijene ugljika. U konačnom režimu CBAM-a stvarno plaćene cijene ugljika koje daju pravo na umanjenje važne su za broj certifikata koji se moraju predati u EU.

Pregled Svjetske banke opisuje male očekivane makroekonomske efekte CBAM-a, ali i posljedice koje su više usmjerene na grane s visokim emisijama. Ta razlika je važna za mjesta u kojima industrija čini velik dio tržišta rada: promijenjeni uslovi izvoza mogu imati veći lokalni značaj nego što pokazuje ukupni podatak na državnom nivou.

Za radna mjesta u industriji zato će konkurentnost i sposobnost tranzicije biti ključna pitanja u narednom periodu. Tokom 2026. primjenjuje se konačni režim CBAM-a: ovlašteni CBAM deklarant snosi obavezu u vezi s certifikatima, a emisije ugrađene u proizvode osnova su za obračun.