Kad mjerne stanice zakažu, građani sami mjere zagađenje vazduha
Senzor na terasi može popuniti prazninu na karti kvaliteta vazduha. Uz jeftine komplete za sastavljanje uređaja poput Klimerka i aplikacije poput AirCare, stanovnici Balkana imaju više mogućnosti da prate zagađenje tamo gdje žive.
Redakcija Balkan Magasineta · 12. oktobra 2026. · 4 min čitanja
Slušaj tekst
Čitanje · oko 0:00

Kada su državne mjerne stanice prestale raditi, njihovi podaci nestali su i iz aplikacije za praćenje kvaliteta vazduha AirCare. Pance Cavkovski, koji je radio u marketinškoj agenciji u Skoplju, zato je potražio način da obezbijedi više mjerenja. S kolegama je naručio oko 50 senzora, koje su podijelili saradnicima na poslu, izvijestio je BBC u reportaži 2020. godine.
Održavanje stanica bilo je skupo, a kvarovi su prekidali njihov rad. Taj problem nije pogađao samo Sjevernu Makedoniju. Kako navodi BBC, izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za okoliš iz 2019. godine ukazao je na nedostatak sredstava za održavanje stanica kao jedan od uzroka nepotpunih nizova mjerenja na Zapadnom Balkanu.
Od mjerne stanice do mobilnog telefona
AirCare je 2014. godine pokrenuo programer i ekološki aktivista Gorjan Jovanovski iz Skoplja. Želio je da već dostupne podatke o kvalitetu vazduha učini razumljivijim i dostupnim na mobilnom telefonu. Aplikacija objedinjuje otvorene podatke nadležnih institucija, volontera i satelita te prikazuje zagađenje vazduha iz sata u sat.
Cavkovski se posvetio koraku koji prethodi prikazu u aplikaciji: prikupljanju podataka. Napravio je PulseEco, koji je prikupljao očitanja senzora i omogućavao otvoren pristup tim podacima, kako bi ih mogao prikazivati i AirCare. Objavio je i uputstva za sve koji žele naručiti dijelove i sastaviti vlastiti senzor ili povezati još gradova s mrežom.
Mjesto postavljanja bilo je važno. Prema BBC-jevoj reportaži, senzore je trebalo postaviti napolju, recimo na balkon ili zid, zaštititi ih od direktnog sunca i kiše te udaljiti od dimnjaka. Kako bi bilježili zagađenje blizu tla, nisu smjeli biti postavljeni iznad četvrtog sprata.
AirCare je 2018. godine prerastao u firmu, a 2022. proširio se na globalno tržište. Aplikacija, između ostalog, prikazuje podatke o česticama, azot-dioksidu, ugljen-monoksidu, sumpor-dioksidu i ozonu. Ključna je podjela zadataka: senzori prikupljaju vrijednosti na terenu, dok aplikacija na jednom mjestu omogućava pristup mjerenjima iz više izvora.
Komplet za mjerenje vazduha ispred kuće
U Srbiji građanska inicijativa Klimerko nudi sličnu mogućnost samostalnog mjerenja. Uređaj je prvobitno nastao na hakatonu desc0n u Beogradu 2018. godine. Iza inicijative stoji organizacija Internet Society Serbia, koja ju je razvila u okviru projekta „Bolji vazduh građanima“.
Klimerko je jeftin uređaj za mjerenje na otvorenom, s otvorenim hardverom i softverom. Može se sastaviti uz pomoć videouputstava na platformi Youtube. Kada se postavi na terasu ili u dvorište i poveže na Wi-Fi, šalje izmjerene vrijednosti na otvorenu platformu klimerko.org.
Svakih petnaest minuta prikazuje novu vrijednost koncentracije čestica PM1, PM2,5 i PM10, izraženu u mikrogramima po kubnom metru. Uređaj bilježi i temperaturu, vlažnost vazduha i vazdušni pritisak. Tako postaje lokalna mjerna tačka koja redovno pokazuje kako se koncentracije čestica mijenjaju upravo na mjestu na kojem je postavljen.
Do augusta 2022. godine Klimerko je bio postavljen u 56 gradova u Srbiji. Do tada je 148 osoba učestvovalo na ukupno 30 obuka. Na jugoistoku Srbije uređaji su podijeljeni mjestima koja nisu imala stanice za mjerenje zagađenja vazduha.
Više mjernih tačaka u istom gradu
Udruženje za zaštitu okoliša i aktivnosti u prirodi B’š prirodno, zajedno s ekološkim udruženjima Eko Surdulica i Eko Srbija, nabavilo je deset uređaja za Vranje i dva za Bujanovac. Energetski Portal je u januaru 2022. godine izvijestio da je prvi postavljeni uređaj u Vranju bilježio koncentracije čestica koje su stalno prelazile 50 mikrograma po kubnom metru.
U Vranju su mjerenja obavljali i lokalni zavod za javno zdravlje i udruženje Borino i evropsko Vranje. Senzori građana tako su donijeli dodatne mjerne tačke gradu u kojem su kvalitet vazduha već pratili drugi akteri.
Značaj tih mjerenja seže mnogo dalje od brojeva na ekranu. PM2,5 su čestice prečnika do 2,5 mikrometara. Mogu prodrijeti duboko u pluća, a zatim dospjeti i u krvotok. Posebno su osjetljiva djeca, starije osobe i osobe sa srčanim ili plućnim bolestima. Čestice nastaju, između ostalog, sagorijevanjem drveta, uglja i pogonskih goriva.
Klimerkova karta podrazumijevano prikazuje PM2,5. Moguće je pretražiti grad ili uređaj po nazivu i otvoriti detaljnije podatke o mjerenjima. Karta tako povezuje mjerne tačke pojedinačnih domaćinstava i udruženja u zajedničku sliku.
Kada se prikaz karte udalji, obližnji senzori prikazuju se grupisano, sa zajedničkom prosječnom vrijednošću. Približavanjem prikaza postaje vidljiva vrijednost svakog uređaja zasebno. Tako se s općeg pregleda može preći na mjerenje s terase ili iz dvorišta u vlastitom susjedstvu — s mjesta na kojem je neko sastavio senzor, povezao ga na mrežu i omogućio drugima da prate kvalitet vazduha.
Dela artikeln
Izvori i dodatno čitanje (11)
- 7 Ways to Reduce Air Pollution - AirCare – getaircare.com
- What is PM2.5 and Why Is It Important? - AirCare – getaircare.com
- Klimerko measurement device – Klimerko – klimerko.org
- Frequently asked questions – Klimerko – klimerko.org
- AirCare: Our Story – getaircare.com
- Klimerko – klimerko.org
- MIT Solve – solve.mit.edu (sekundarni izvor)
- Gorjan Jovanovski - Wikipedia – en.wikipedia.org (sekundarni izvor)
- The young people fighting the worst smog in Europe – bbc.com (sekundarni izvor)
- Bavljenje ekološkim pitanjima u praksi: Klimerko - uređaj za merenje kvaliteta vazduha - A1 | Svet kakav želiš – svetkakavzelis.rs (sekundarni izvor)
- Uređajima "klimerko" mere zagađenje vazduha u Vranju i Bujanovcu - Energetski Portal – energetskiportal.rs (sekundarni izvor)

