Stočari koji su zaustavili vojni poligon na Sinjajevini

U oktobru 2020. oko 150 stočara, poljoprivrednika i aktivista podiglo je kamp na Sinjajevini, na sjeveru Crne Gore, unutar područja na kojem je vojska trebala održati vježbu s bojevom municijom. Imali su konkretan zadatak: svojim prisustvom spriječiti gađanje zemljišta na kojem je pasla stoka.

Kada bi se vojska premjestila, za njom su išli i demonstranti. Zbog ograničenja okupljanja tokom pandemije smjenjivali su se u grupama od po četiri osobe na strateškim mjestima, prema tekstu objavljenom na mirovnom portalu Vredessite. Ostali su i kada je stigla novembarska hladnoća.

Blokada je trajala više od 50 dana. Novo rukovodstvo Ministarstva odbrane objavilo je 2. decembra 2020. da se vježba otkazuje. Pokret je potom počeo raditi na tome da se odustane i od samih vojnih planova.

Pašnjak s vlastitim pravima

Sinjajevina je najveći planinski pašnjak na Balkanskom poluostrvu i drugi po veličini u Evropi. Dio je rezervata biosfere koji obuhvata područje oko kanjona rijeke Tare i graniči s dva lokaliteta na Unescovoj listi svjetske baštine. To zemljište koristi više od 250 poljoprivrednih porodica, odnosno blizu 2 000 ljudi.

Nakon pristupanja Crne Gore NATO-u 2017. počeli su se razvijati planovi za vojni poligon. Trebao je obuhvatiti više od 7 500 hektara. U septembru 2019. vojska je blokirala puteve, a na Sinjajevini je održana međunarodna vojna vježba.

Prema navodima kampanje za prava na zemljište Land Rights Now, tokom vježbe upotrijebljeno je više od pola tone eksploziva, dok su se lokalno stanovništvo, stočari i njihove životinje još nalazili na tom području. Odluka o poligonu donesena je bez procjene utjecaja na okoliš i zdravlje te bez analize socioekonomskih posljedica.

Zabrinutost se odnosila i na pristup pašnjacima i na opasnost od zagađenja vode, hrane i stočne hrane. Land Rights Now upozorio je da bi posljedice moglo osjetiti do 25 000 ljudi u okolini čija bi opskrba hranom mogla biti ugrožena. Za poljoprivredne porodice u pitanju je bio sam opstanak.

Od prikupljanja potpisa do blokade

Otpor se organizovao još prije vojne vježbe 2019. Na protestu kod lokaliteta Savine vode na Sinjajevini u julu te godine učesnici su tražili da se područje sačuva za stočarstvo, poljoprivredu i turizam te da se zaštiti kulturna baština.

Udruženje Sačuvajmo Sinjajevinu, međunarodno poznato kao Save Sinjajevina, zvanično je osnovano u decembru 2019. Okupilo je lokalne korisnike zemljišta i ekološke aktiviste oko dva povezana zahtjeva: ukidanja vojnog poligona i uspostavljanja zaštićenog područja u čijem bi oblikovanju i upravljanju učestvovale lokalne zajednice.

Peticije su privukle hiljade ljudi. Za jednu od njih prikupljeno je više od 6 000 potpisa, dvostruko više nego što je bilo potrebno da bi se inicijativa uvrstila u parlamentarnu raspravu. Vojni projekt je ipak nastavljen.

Pokret je zato proteste na planini povezao s pritiscima izvan nje. Naučnici su Unescu i institucijama Evropske unije predstavili prirodne i kulturne vrijednosti Sinjajevine. Poljoprivrednici su protestovali ispred parlamenta u glavnom gradu Podgorici tokom posjete evropskog komesara za proširenje. Fizička blokada u jesen 2020. pokazala se kao način da se spriječi održavanje planirane vježbe.

Pokret je podršku tražio i na opštinskom nivou. U februaru 2022. Save Sinjajevina i novi predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić dogovorili su bližu saradnju. Delić je želio pokrenuti inicijativu za povlačenje ranije saglasnosti opštine za vojni poligon. Saradnja je trebala obuhvatiti i uspostavljanje regionalnog parka prirode.

Vlada odustala od planova

Vlada Crne Gore u julu 2025. zvanično je odustala od planova za vojni poligon. Ukidanje projekta predložio je ministar odbrane Dragan Krapović. Premijer Milojko Spajić prilikom objave odluke pozvao se na protivljenje javnosti i zaštitu okoliša.

Time je otpor postigao više od otkazivanja vježbe 2020: vlada je povukla sam projekt. Save Sinjajevina pozdravio je odluku, istovremeno iznoseći zahtjeve za uspostavljanje zaštićenog parka prirode i donošenje zakona koji bi osigurao zaštitu ekosistema i višestoljetnih stočarskih tradicija.

Zaštita koju žele uspostaviti lokalne zajednice

Sinjajevina je od 2016. prepoznata kao važno biljno područje i predložena za uključivanje u evropsku mrežu zaštite prirode Emerald. Zahtjev pokreta za dugoročnom pravnom zaštitom zasniva se i na tim prirodnim vrijednostima i na načinu na koji ljudi koriste zemljište: traže regionalni park prirode i zakonske odredbe koje priznaju i ulogu stočarskih zajednica u očuvanju prirode.

U jesen 2020. stočari su zaštitili pašnjake tako što su ostali na njima. Zahtjevom za park prirode traže zaštitu koja neće zavisiti od toga da ljudi ponovo moraju svojim tijelima stati na put.