Kad roditelji ostare u drugoj zemlji – ko preuzima odgovornost?

Sve često počne nečim malim. Telefonskim pozivom da je mama pala. Ocem koji više ne vozi. Računom koji je ostao neplaćen. Ljekarskim pregledom na koji neko mora poći s roditeljem.

A onda dolazi sljedeće pitanje: ko će to uraditi?

Za porodice koje žive u više zemalja briga o roditeljima nije samo pitanje vremena i ljubavi. Vrlo brzo postaje i pitanje avionskih karata, posla, braće i sestara, novca, punomoći, kontakta sa zdravstvenim sistemom i podjele odgovornosti.

Udaljenost se najviše osjeti kada se nešto dogodi

Dok roditelji sve mogu sami, hiljadu ili dvije hiljade kilometara djeluje kao nešto što se može organizovati. Čujete se telefonom, odete na odmor, pomognete kada ste tamo.

Ali bolest mijenja sve.

Osoba koja živi u Švedskoj odjednom možda mora kupiti kartu u posljednjem trenutku, tražiti slobodne dane, pronaći nekoga ko može pomoći roditelju na licu mjesta, snalaziti se u zdravstvenom sistemu koji ne koristi svakodnevno, platiti račune ili koordinirati braću i sestre koji možda žive u tri različite zemlje.

I sve to često dolazi odjednom.

Najvažnije stvari riješite prije nego što postane hitno

Najkorisnije što porodica može uraditi jeste da unaprijed pripremi ono što u kriznoj situaciji postaje teško pronaći.

Zajedno s roditeljem napravite jednostavnu mapu, digitalnu ili papirnu, u kojoj se nalaze:

• kontakti ljekara i ambulante
• aktuelna lista lijekova
• važne dijagnoze i alergije
• podaci o osiguranju
• redovni računi
• brojevi telefona bliskih rođaka, komšija ili drugih ljudi koji mogu pomoći na licu mjesta

To zvuči jednostavno, ali upravo takve informacije često postanu problem kada neko iznenada završi u bolnici.

Punomoć je lakše riješiti na vrijeme

Ako roditelj još uvijek može samostalno donositi odluke, vrijedi provjeriti koja vrsta punomoći važi u zemlji u kojoj živi.

To može biti potrebno ako neko treba:

• obavljati bankarske poslove
• preuzimati dokumente
• plaćati račune
• zastupati roditelja pred institucijama

Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje, kao i od banke do banke. Zato nije dovoljno napisati običan papir i pretpostaviti da će ga svi prihvatiti.

Treba provjeriti šta tačno traže banka, notar ili nadležna institucija.

Takve stvari je mnogo lakše riješiti dok roditelj može aktivno učestvovati nego nakon teže bolesti ili ozbiljnog kognitivnog pogoršanja.

Braća i sestre trebaju podijeliti odgovornost

Lako je reći: “Svi ćemo pomoći.”

U praksi obično jedna osoba preuzme najveći dio tereta.

To može biti dijete koje živi najbliže, ono koje nema malu djecu, osoba koja najbolje govori jezik, ona koja najviše zarađuje ili jednostavno ona koja najteže kaže “ne”.

Bolje rješenje je konkretna podjela obaveza.

Jedna osoba može voditi kontakte sa zdravstvenim sistemom, druga finansije, treća putovanja i praktične stvari. Neko može više pomoći vremenom, neko više finansijski.

Ne mora sve biti potpuno jednako da bi bilo pošteno.

Pomoć može trebati i onome ko živi u Švedskoj

Osoba koja iz Švedske pomaže starijem ili bolesnom roditelju i sama može trebati podršku.

To može biti savjetovanje, razgovor ili pomoć u snalaženju kroz mogućnosti koje postoje za članove porodice koji brinu o bliskoj osobi.

Vrsta podrške razlikuje se od opštine do opštine, pa je korisno kontaktirati vlastitu opštinu u Švedskoj i raspitati se o anhörigstöd, odnosno podršci za članove porodice koji njeguju ili pomažu bliskoj osobi.

To ne znači da švedska opština automatski može organizovati njegu za roditelja koji živi na Balkanu. Ali osoba koja nosi veliki dio odgovornosti iz Švedske može dobiti podršku za vlastitu situaciju.

Kada bolest postane ozbiljna

Ako bliska osoba teško oboli, brzo se otvara i pitanje rada, odsustva i prihoda.

U Švedskoj postoje pravila koja u određenim situacijama mogu omogućiti naknadu i odsustvo s posla za osobu koja pomaže teško bolesnom članu porodice.

Ali uslovi zavise od više stvari, između ostalog od težine bolesti i mjesta gdje se bolesna osoba liječi.

Zato prije planiranja dužeg odsustva ili računanja na finansijsku naknadu treba provjeriti šta se tačno odnosi na konkretnu situaciju.

Jedna osoba na licu mjesta može promijeniti mnogo toga

Ono što porodicama često nedostaje jeste neko ko je fizički blizu.

Možete iz Švedske biti maksimalno uključeni, ali ipak ne možete otvoriti vrata ljekaru, pogledati kako roditelj zaista izgleda tog dana ili ga odvesti na pregled.

Zato je korisno imati barem jednu pouzdanu osobu na licu mjesta.

To može biti:

• rođak
• komšija
• prijatelj
• profesionalna pomoć

Plan koji se zasniva samo na tome da će neko iz Švedske svaki put sjesti u avion vrlo brzo postaje neodrživ.

Kada roditelj odbija pomoć

Možda je najteže kada djeca vide da roditelju treba pomoć, a roditelj govori:

“Ja mogu sam.”

“Ne treba mi niko.”

“Nemojte dolaziti.”

Tada više nije riječ samo o praktičnim rješenjima, nego i o dostojanstvu i pravu osobe da odlučuje o vlastitom životu.

Ponekad je lakše ne početi razgovor riječima “više ne možeš sam”, nego postaviti konkretna pitanja:

• Ko će ti donijeti namirnice ako budeš bolestan tri dana?
• Ko će te odvesti ljekaru?
• Ko ima rezervni ključ?
• Ko zna koje lijekove koristiš?

Mali dogovori često su lakši od velikog razgovora o starenju i gubitku samostalnosti.

I novac treba imati plan

Kada potrebe rastu, rastu i troškovi.

Putovanja, privatna pomoć, dostava hrane, lijekovi, prevoz i prilagođavanje stana mogu brzo postati značajan dio porodičnog budžeta.

Zato vrijedi na vrijeme razgovarati o tome:

• ko šta plaća
• da li braća i sestre dijele određene troškove
• ko čuva račune
• kako se koriste sredstva samog roditelja

Takvi razgovori nisu laki, ali su često mnogo lakši prije nego što među članovima porodice nastane konflikt.

Najteže obično nije jedna velika kriza

Za mnoge porodice najteži dio nije dramatičan događaj.

To su stotine malih odluka koje dolaze poslije.

Ko zove ljekara?

Ko kupuje kartu?

Ko ostaje još sedam dana?

Ko plaća?

Ko će roditelju reći da više ne može sve ostati kao prije?

Kada porodica živi između Švedske i Balkana, udaljenost se ne može ukloniti. Ali se može učiniti manje teškom tako što se neke važne stvari dogovore prije sljedećeg telefonskog poziva.

Treba znati

1. Sakupite važne informacije na jednom mjestu – Kontakti ljekara, lista lijekova, dijagnoze, osiguranje i osobe koje mogu pomoći na licu mjesta.
2. Provjerite punomoći prije nego što zatrebaju – Pravila se razlikuju između država, banaka i institucija.
3. Dogovorite lokalnu kontakt osobu – To može biti rođak, komšija, prijatelj ili profesionalna pomoć.
4. Podijelite obaveze među braćom i sestrama – Zdravstvo, finansije, putovanja i praktične stvari ne moraju pasti na jednu osobu.
5. Obratite se svojoj opštini u Švedskoj – Raspitajte se kakav anhörigstöd postoji tamo gdje živite.
6. Provjerite pravila o odsustvu i naknadi – Kod ozbiljne bolesti mogu važiti posebna pravila za odsustvo s posla i närståendepenning.
7. Napravite rezervni plan – Šta ako niko iz porodice ne može isti dan otputovati? Ko ima ključ? Ko može otići kod ljekara? Ko može riješiti hitan račun?

Činjenice

• Anhörigstöd u Švedskoj – Švedske opštine nude različite oblike podrške osobama koje pomažu ili njeguju blisku osobu. Tačna ponuda razlikuje se od opštine do opštine.
• Närståendepenning – U određenim situacijama može postojati pravo na naknadu i odsustvo s posla kada je bliska osoba teško bolesna. Uslovi zavise od konkretne situacije, uključujući mjesto liječenja.
• Punomoć – Punomoć koja vrijedi u jednoj državi ili kod jedne banke ne mora automatski biti prihvaćena na drugom mjestu. Zato je uvijek potrebno provjeriti lokalna pravila.
• Njega preko granice – Podrška koju član porodice može dobiti u Švedskoj ne znači automatski da švedske zdravstvene ili opštinske službe mogu organizovati njegu za roditelja koji živi u drugoj državi.