Kosovo nakon ukidanja viza: posla ima, radnika nema

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova izdalo je tokom 2024. ukupno 8 293 dozvole za boravak stranim državljanima, od čega 3 974 po osnovu rada. Ipak, više od polovine svih izdatih dozvola činila su produženja dozvola iz ranijih godina.

Iseljavanje je trajalo i prije ukidanja viza

Bezvizni režim za putovanja u šengenski prostor uveden je u vrijeme kada je iseljavanje već bilo u toku: između 2012. i 2022. Kosovo je napustilo više od 338 000 građana. Samo 2022. iselile su se 41 553 osobe, dok se broj ekonomski aktivnih stanovnika smanjio za 21 571.

Uoči vizne liberalizacije GAP Institute ispitao je koliko ljudi planira odlazak. U anketi iz decembra 2023. oko 28 posto ispitanih starijih od 18 godina navelo je da planira iseljavanje. Među onima mlađim od 24 godine taj udio iznosio je 33,4 posto.

GAP je u izvještaju iz januara 2024. ukazao na veliku potražnju za stranom radnom snagom u zemljama Evropske unije (EU) i povoljnije uslove za njeno zapošljavanje. Poslodavci na Kosovu tako su se za radnike nadmetali s privredama koje su mogle ponuditi veća primanja.

Istraživanje Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), provedeno nakon uvođenja bezviznog režima, pokazalo je da je 32 posto građana Kosova putovalo u zemlje EU. Istovremeno, 64 posto navelo je da ne razmišlja o preseljenju u Evropu. Među onima koji žele napustiti Kosovo, prema istraživanju GAP-a, preovladavaju ekonomski razlozi.

Niske plate u sektorima kojima trebaju radnici

Građevinarstvo, trgovina na veliko i malo, hotelijerstvo i ugostiteljstvo te prerađivačka industrija spadaju među djelatnosti najviše pogođene manjkom radne snage. To su ujedno sektori u kojima je izražena sklonost iseljavanju.

GAP je u izvještaju iz januara 2024. ove sektore opisao kao velike poslodavce s visokom produktivnošću, ali niskim platama. Institut je tada procijenio da će rast plata u njima biti izraženiji nego u drugim sektorima, jer će se poslodavci nadmetati za sve manji broj radnika.

Podaci o primanjima ljudi koji su planirali odlazak pokazuju kakvi ekonomski uslovi stoje iza tih planova. Više od 20 posto imalo je primanja od 301–450 eura, dok je 32,9 posto navelo da tokom prethodnog mjeseca nije imalo nikakvih prihoda. Među onima koji su planirali iseljavanje, 57,7 posto imalo je najviše završenu srednju školu.

Više ljudi izvan tržišta rada nego na njemu

Istovremeno, Kosovo ima veliki potencijal u domaćoj radnoj snazi. Prema GAP-ovom izvještaju o tržištu rada, oko 1,1 milion stanovnika je radno sposobno. Među njima je oko 461 000, odnosno 43 posto, ekonomski aktivno: rade ili su nezaposleni i traže posao.

Oko 613 000 ljudi, odnosno 57 posto, ekonomski je neaktivno. Niti rade niti traže posao. Kosovo tako ima najveći udio ekonomski neaktivnog stanovništva na Zapadnom Balkanu.

Mnoga radna mjesta u sektorima kojima nedostaje ljudi ne zahtijevaju visoko obrazovanje, a posao se može naučiti za kratko vrijeme. GAP zato kao načine povećanja zaposlenosti izdvaja obuke za unapređenje vještina, podršku ženama i mladima da se uključe na tržište rada te jačanje uloge kosovske službe za zapošljavanje. Zadatak je, dakle, omogućiti ljudima koji već žive u zemlji da počnu raditi.

Obrazovanje treba otvoriti put dalje

Visokoobrazovani mladi suočavaju se s drugačijim problemom. Studija čiji su autori Mentor Nimani i Arbenita Sylejmani Nimani, zasnovana na odgovorima 150 ispitanika u dobi od 18–35 godina, pokazuje raskorak između obrazovanja i mogućnosti zapošljavanja na lokalnom tržištu. Nezaposlenost i rad na poslovima ispod nivoa vlastitih kvalifikacija doprinose nezadovoljstvu.

Studija izdvaja slabe izglede za zaposlenje i političku nestabilnost kao faktore koji podstiču mlade da napuste Kosovo. S druge strane, u inostranstvo ih privlače bolje plate i mogućnosti za razvoj karijere. Kako bi se zadržala obrazovana radna snaga, u studiji se predlažu povećanje plata, bolje mogućnosti zapošljavanja, politička stabilnost i podrška preduzetništvu.

Na gradilištima, u prodavnicama i hotelima ima poslova koje bi više ljudi moglo naučiti i preuzeti. Obrazovanim mladima koji rade ispod nivoa svojih kvalifikacija, međutim, potreban je posao na kojem mogu primijeniti svoje znanje. Poslodavci na Kosovu moraju i uključiti više ljudi u rad i ponuditi im mogućnost napredovanja. U suprotnom, prilike u inostranstvu i dalje će imati veliku težinu pri odluci o odlasku.