Nearshoring na Zapadnom Balkanu: sama blizina nije dovoljna

Od 65 stranih firmi koje su investirale na Zapadnom Balkanu, 72 posto navelo je da je zadovoljno svojom investicijom. Jedanaest posto preselilo je poslovanje iz udaljenijih krajeva kako bi bilo bliže Evropskoj uniji. Anketa je dio studije istraživačkog instituta Vienna Institute for International Economic Studies (wiiw), odnosno Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Studija, objavljena u oktobru 2024. godine, istražuje kako se u regiji razvija nearshoring – pokretanje ili preseljenje poslovanja bliže krajnjem tržištu. Firme su kao prednosti istakle geografski položaj, stručnost radne snage i konkurentne troškove rada. Kao prepreke investiranju navele su korupciju, slabu vladavinu prava i nedovoljno razvijenu infrastrukturu.

Tri zemlje iznad očekivanja

Razlike se jasno vide u analizi stranih direktnih investicija za period 2020–2023. Istraživači su na osnovu kretanja prije pandemije izračunali koliki bi se nivoi investicija mogli očekivati da su se raniji trendovi nastavili. Te procjene potom su uporedili sa stvarnim prilivima.

U Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji investicije su premašivale procijenjene nivoe tokom dvije do četiri godine posmatranog perioda. Istraživači to tumače kao znak nearshoringa. U Albaniji i Srbiji, nasuprot tome, prilivi su tokom cijelog perioda ostali ispod procijenjenog raspona.

Crna Gora našla se između te dvije grupe: investicije su u periodu 2020–2022. premašivale nivoe predviđene modelima, ali su 2023. pale ispod njih. Zemlje su, dakle, u godine nakon pandemije ušle s jasno različitim kretanjima investicija.

Na nivou pojedinačnih firmi slika je djelimično drugačija. Istraživači su utvrdili konkretne slučajeve nearshoringa u pet zemalja, među njima i u Albaniji i Srbiji. U te dvije zemlje bilo je, dakle, pojedinačnih ulaganja u pokretanje poslovanja motivisanih blizinom EU, iako su ukupni investicijski prilivi ostali ispod očekivanja modela.

Nova fabrika prije nego preseljenje postojeće

Važan dio ovog procesa odnosi se na to gdje firme odlučuju usmjeriti svoju narednu investiciju. Naknadna analiza ističe da su troškovi zatvaranja postojećih fabrika u Aziji i njihovog preseljenja u Istočnu Evropu velika prepreka. Zapadne firme zato pri ulaganju u novo poslovanje sve češće biraju Istočnu Evropu umjesto Azije.

I azijske firme pokreću poslovanje bliže tržištu EU kako bi skratile lance snabdijevanja. U intervjuima sa 17 stranih investitora na Zapadnom Balkanu firme su naglasile da blizina EU može smanjiti izloženost poremećajima u snabdijevanju i geopolitičkim rizicima.

Poremećaji tokom pandemije tako su dali veću težinu prednosti koja je već postojala na geografskoj karti. Ipak, izbor lokacije zavisi i od toga hoće li sve funkcionisati kada proizvodnja počne i hoće li isporuke dugoročno biti pouzdane.

Stručnost privlači, ali radnika nema dovoljno

Tu se otkriva jedna od najoštrijih suprotnosti u regiji. Investitori cijene stručnost radne snage, ali sve veći nedostatak kvalifikovanih radnika prijeti da odvrati nove firme od ulaganja. Naknadna analiza upravo osiguravanje stručne radne snage izdvaja kao najveći izazov za nearshoring i strane direktne investicije u Istočnoj Evropi.

Istraživači predlažu dodatno usavršavanje i prekvalifikacije, privlačenje stručnih radnika iz drugih zemalja i veću automatizaciju. Za Zapadni Balkan to znači i potrebu za modernizacijom obrazovnih sistema. Niske plate mogu privući investiciju, ali ne mogu zamijeniti znanja i vještine potrebne za poslovanje.

Institucije su još jedna ključna prepreka. U studiji instituta wiiw iz 2021. godine, njemački investitori koji su učestvovali u intervjuima na prvo su mjesto među nedostacima stavili loše upravljanje i slabe institucije. Ukazali su na nedostatak pravne sigurnosti, korupciju i neefikasne vlade. Zatim su naveli nedostatak državne podrške i podsticaja, kvalifikovane radne snage i funkcionalne infrastrukture.

Preporuke istraživanja zato povezuju obrazovanje sa saobraćajnom infrastrukturom i javnom upravom. Stabilna proizvodna baza zahtijeva i ljude koji znaju obavljati posao, i pouzdan transport, i institucije koje osiguravaju predvidive uslove poslovanja.

Zeleniji dobavljači mogu dobiti više poslova

Smanjenje emisija lokalnim firmama otvara još jedan put u međunarodne lance snabdijevanja. Strani investitori u naknadnoj studiji izdvojili su zaštitu okoliša i smanjenje emisija ugljendioksida kao važne faktore. Tražili su i lokalne dobavljače koji posluju na ekološki održiv način.

I među kupcima je postojala spremnost za daljnje korake: mnoge strane firme navele su da bi povećale investicije ako bi se ostvario konkretan napredak u smanjenju emisija. Tu se susreću dvije ključne odluke o ulaganju. Strani kupac traži zelenijeg dobavljača blizu EU, dok lokalna firma mora finansirati promjene koje joj mogu donijeti naredni posao.