Kako referentna dob i penzijska pravila utiču na vaš život između Švedske i Balkana

U dobi od 67 godina – usvojenoj referentnoj dobi za penzionisanje koja stupa na snagu 2026 – procjenjuje se da će osoba koja je radila puno radno vrijeme i imala penziju preko poslodavca primati između 75 i 80 posto svoje ranije plate. Za mnoge koji se približavaju kraju radnog vijeka i razmišljaju o tome da vrijeme dijele između Nordijskih zemalja i zemalja porijekla na Balkanu, tačan iznos presudan je za kućni budžet. Samo jedna godina više ili manje u radnom vijeku može drastično promijeniti finansijske uslove.

Prijevremeni odlazak s tržišta rada ima svoju cijenu. Onaj ko odluči otići u penziju samo godinu dana prije utvrđene referentne dobi smanjuje svoja procijenjena primanja na 70–75 posto plate. Ako, umjesto toga, ima snage i mogućnosti raditi godinu dana duže od referentne dobi, taj nivo raste na između 80 i 85 posto. Osnova cijelog sistema je načelo prihoda tokom cijelog radnog vijeka, što znači da se svaka zarađena kruna i svaka godina rada računaju u konačni iznos.

Dijelovi penzije i rizici štednje

Ukupna penzija u Švedskoj uglavnom počiva na dva stuba: javnoj penziji koju isplaćuje država i penziji preko poslodavca. U okviru javne penzije postoji premijska penzija, dio koji se ulaže u fondove na finansijskom tržištu. Zbog toga visina penzijskog kapitala ne zavisi samo od toga koliko se uplaćuje tokom godina, nego i od toga kako se vrijednost tih udjela u fondovima mijenja tokom vremena.

Pitanje upravljanja tim ulaganjima postaje sve važnije kako raste prosječni životni vijek. Prema analizama, između ostalih, osiguravajuće kuće Folksam, produženje životnog vijeka može stvoriti pritisak na sisteme i dovesti do lošijih rezultata ako se štednjom ne upravlja pažljivo. Čest savjet je da se nivo rizika u štednji u fondovima aktivno smanjuje što se više približava dan penzionisanja. Tako se smanjuje rizik od naglog pada vrijednosti upravo kada isplate trebaju početi, iako se pojedinosti o tome kako štediše za penziju najbolje mogu ublažiti šire tržišne padove razlikuju.

Zaštita članova porodice nakon smrti osiguranika tokom boravka u inostranstvu

Za one koji moraju misliti na svoje bližnje – bez obzira na to ostaje li porodica u Švedskoj ili boravi u područjima poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije ili Albanije – zaštita članova porodice nakon smrti osiguranika predstavlja ključnu sigurnost. U okviru javnog penzijskog sistema postoje tri glavna oblika zaštite koji se mogu aktivirati ako hranitelj porodice premine:

• Dječija penzija, koja osigurava finansijsku podršku djeci koja su izgubila roditelja.
• Penzija za prilagodbu nakon smrti partnera, koja iznosi 55 posto pretpostavljene penzije preminulog zasnovane na prihodima i uključuje zakonom propisanu garantovanu penziju za prilagodbu za one koji imaju nisku penziju ili je uopće nemaju.
• Udovička penzija, prema ranijim prijelaznim pravilima.

Veoma važna pojedinost za one koji se sele na jug ili provode duže periode izvan Švedske odnosi se na način administriranja ovih naknada. Kada osoba živi u Švedskoj, Pensionsmyndigheten automatski provodi postupak utvrđivanja prava na podršku članovima porodice nakon smrti osiguranika na osnovu podataka iz registra stanovništva koji vodi Skatteverket (švedska poreska uprava). Međutim, ako osoba živi u inostranstvu, taj postupak nije automatski. Tada je potrebno da članovi porodice sami budu upoznati s pravilima i kontaktiraju nadležne institucije kako bi se utvrdilo pravo na naknadu i izvršila isplata.

Zaštita kroz radni odnos i ugovore

Pored osnovne zaštite u okviru javne penzije, postoje značajne mogućnosti za jačanje finansijske sigurnosti porodice kroz rješenja uređena kolektivnim ugovorima i privatna rješenja. U okviru penzije preko poslodavca može se odabrati zaštita povrata sredstava, što znači da se akumulirani penzijski kapital isplaćuje porodici ako osiguranik premine prije nego što sredstva budu isplaćena. Postoji i porodična zaštita, koja funkcioniše kao dodatno životno osiguranje povezano s radnim odnosom.

Osim toga, sindikalna grupna osiguranja i osiguranje otplate kredita mogu imati veliku ulogu u zaštiti domaćinstva od iznenadnog gubitka prihoda. Osiguranje otplate kredita može, na primjer, pokriti troškove stanovanja i dugove, čime se smanjuje finansijski teret za preostale članove porodice u slučaju smrti ili bolesti.

Mreže socijalne zaštite u zemljama porijekla stvaraju pritisak na porodicu

Mnogi koji rade ili su otišli u penziju u Švedskoj imaju snažne veze sa zemljama porijekla na Zapadnom Balkanu, gdje je ekonomska stvarnost sasvim drugačija. Izvještaji Svjetske banke pokazuju da su mrežama socijalne zaštite u šest zemalja regiona – među kojima su Srbija i Albanija – hitno potrebne reforme. Nedostaci lokalnih sistema znače da je tamošnje stanovništvo slabije zaštićeno od ekonomskih kriza, nezaposlenosti i siromaštva.

U praksi to znači da mnogi koji žive u inostranstvu i penzioneri u dijaspori i dalje predstavljaju neformalnu mrežu zaštite za svoje rođake u zemljama porijekla. Budući da javna podrška u dijelovima Zapadnog Balkana nije dovoljna da ublaži ekonomske šokove, raste značaj prihoda koje penzioner uspije osigurati iz švedskog sistema. Imati potpun uvid u prihode ostvarene tokom cijelog radnog vijeka, izbjeći nepotrebne gubitke kapitala pred penzionisanje i osigurati da su oblici zaštite članova porodice nakon smrti osiguranika pravilno evidentirani zato ne predstavlja sigurnost samo za pojedinca, nego za cijelu širu porodicu.