Prishtina želi dati dugoročan oblik akademskoj saradnji s dijasporom

Za vas koji imate korijene na Kosovu, a studirate, istražujete ili predajete u Švedskoj ili Nordijskim zemljama, važno je pitanje koje akademske kontakte možete razvijati preko granica. Usmjerenje foruma zato je relevantno i za one koji žele zadržati svoju bazu ovdje – ali predstavljanje koncepta ne treba poistovjećivati s javnim pozivom ili ponudom podrške za povratak.

Od kontakata do trajne saradnje

Prema GIZ-u, dugoročna partnerstva bila su jedan od ključnih ciljeva drugog akademskog foruma dijaspore. Krenare Loxhaj iz GIZ-a i Gentrit Berisha iz CAS-a predstavili su zaključke foruma zajedno s konceptom kojim bi saradnja s dijasporom dobila čvršće mjesto na Univerzitetu u Prishtini.

Koncept je opisan kao osnova koju univerzitet treba dalje razvijati prema vlastitim uslovima, a ne kao gotovo rješenje. Cilj je, dakle, dugoročno ukorijeniti saradnju u radu univerziteta.

Učesnici su izdvojili tri područja za daljnji rad: zajednička istraživanja, akademsku mobilnost i institucionalna partnerstva s univerzitetima u inostranstvu povezanim s dijasporom. Riječ je i o saradnji između pojedinačnih članova akademske zajednice i o odnosima između visokoškolskih ustanova.

Šta to znači za one koji žele učestvovati?

Za članove akademske zajednice porijeklom s Kosova u Nordijskim zemljama ovaj pravac razvoja može biti vrijedan praćenja, na primjer ako žele razvijati istraživačke kontakte ili ispitati mogućnosti saradnje preko svoje visokoškolske ustanove. Međutim, Švedska i Nordijske zemlje u opisu foruma nisu navedene kao posebna ciljna grupa.

Praktična razlika je između težnje ka saradnji i konkretnih uslova za učešće. Opis koncepta ne pruža dovoljno podataka o mjestima za koja se može prijaviti, finansiranju, rokovima za prijavu ili uslovima koje kandidati moraju ispunjavati. Ne pokazuje ni koje druge mogućnosti možda već postoje.

Oni koji žele napraviti sljedeći korak zato trebaju provjeriti koje su aktuelne ponude i mogućnosti za uspostavljanje kontakta dostupne na univerzitetu ili njihovoj matičnoj visokoškolskoj ustanovi. Porijeklo s Kosova samo po sebi ne treba tumačiti kao ispunjavanje uslova za određenu inicijativu, a akademska mobilnost nije isto što i trajni povratak.

Dio šireg pitanja visokog obrazovanja

Članak u International Higher Education opisuje sisteme visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu kao i dalje fragmentirane i nedovoljno finansirane. To daje širi kontekst raspravi o tome kako međunarodni akademski kontakti mogu dobiti trajno uporište.

Poruka iz Prishtine odnosi se prije svega upravo na tu dugoročnost. Za čitaoce u Nordijskim zemljama to je razvoj koji vrijedi pratiti radi buduće akademske saradnje – a ne samo po sebi osnova za planiranje preseljenja ili finansiranje razmjene.