Prizrenski filigranisti bore se za budućnost zanata
Nakon privatizacije stare zadruge, deset zanatlija udružilo se kako bi nastavili raditi. Kroz vlastitu firmu i osmomjesečne kurseve nastoje prenijeti prizrensko umijeće obrade srebra novim generacijama — umijeće kojem se lakše diviti nego od njega živjeti.
Redakcija Balkan Magasineta · 6. oktobra 2026. · 4 min čitanja
Slušaj tekst
Čitanje · oko 0:00
U radionici zanatske firme Filigran u Prizrenu na Kosovu posao počinje sa 100 ili 200 grama srebrnog granulata. Srebro se topi i lijeva u šipku, koju mašina potom izvlači u žice debljine od četvrtine milimetra do jednog milimetra. Zatim na red dolazi ručni rad: od tih žica nastaje filigranski nakit bogat detaljima.
Upravo tom dijelu posla majstori iz radionice moraju podučiti i druge. Tehnika se zasniva na tankim, upletenim srebrnim žicama i sitnim perlama koje se spajaju u šare. Umjetnički osjećaj mora pratiti velika preciznost: svaki sićušni dio treba smjestiti na pravo mjesto.
Od brojnih radionica do zajedničke firme
Obrada metala u Prizrenu ima dugu historiju. Prvi poznati dokumenti o gradskim zlatarima potječu iz 1200-ih godina. Filigran je procvjetao za vrijeme Osmanskog carstva, a 1866. u gradu je bilo 47 zlatarskih radionica.
Znanje se prenosilo unutar porodica. Djeca su od malih nogu radila uz očeve i godinama praktičnog rada savladavala tehniku. Majstor za obradu srebra Nrec Gjini, o kojem je internetski list Balkan Insight pisao 2017. godine, zanat je naučio od oca, koji je i sam učio od svog oca. U maloj radionici Gjini je uz pomoć puhaljke oblikovao srebrne žice i perle u dijelove ogrlice.
Zanatlije su, međutim, imale i veću zajedničku organizaciju. Zadruga je otvorena 1947, a 1990. imala je 145 zaposlenih. Imala je vlastite prodavnice i široko tržište. Nakon rata te političkih, ekonomskih i društvenih previranja tokom 1990-ih uslijedio je pad od kojeg se nikada nije oporavila.
Zadruga je privatizirana 2006. godine. Mnogi prizrenski filigranisti koji su se tada bavili zanatom otišli su u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima rada.
Deset kolega izabralo je drugačiji put. Nakon privatizacije počeli su raditi zajedno, a 2007. registrirali su firmu Filigran LLC. U početku su radili u nekadašnjoj fabrici duhana. Od 2017. radionica se nalazi u općinskom prostoru u centru Prizrena.
Srebro i zarada za život
Jedan od problema javlja se i prije nego što zanatlije sjednu za radni sto. Sirovina je nekada stizala iz rudnika Trepča i Novo Brdo. Kada je Balkan Insight 2017. pisao o ovom zanatu, na Kosovu se srebro više nije vadilo, pa su ga zanatlije morale uvoziti. Teško su pokrivali troškove.
Prema tadašnjoj reportaži, u Prizrenu se obradom srebra bavilo još svega desetak porodica, možda i manje. Gram filigrana koštao je četiri do pet eura. Uz takve cijene porodice su teško mogle živjeti samo od vlastitog rada, pa su za život zarađivale i prodajom uvoznog zlatnog i srebrnog nakita.
Balkan Insight je 2017. izvijestio i da je zanat uvršten na privremenu nacionalnu listu zaštićene kulturne baštine, uz zaštitu u trajanju od jedne godine. Istovremeno, opstanak radionica zavisio je od nabavke sirovina, prodaje i mogućnosti da više ljudi nauči zanat.
Osam mjeseci za prenošenje znanja
U zajedničkoj radionici firme Filigran podučavanje je postalo dio svakodnevnog posla. Uz podršku općine Prizren organiziraju osmomjesečne kurseve za mlade. Inicijativu vode četiri majstora filigrana s ciljem da spriječe nestanak ovog zanata.
Prema podacima projekta SMART Balkans, od 2018. obuku je prošlo oko 125 polaznika, u prosjeku oko 20 godišnje. Firma je tako, uz staru porodičnu tradiciju, otvorila još jedan put za ulazak u zanat.
To znanje potrebno je i za očuvanje već izrađenih predmeta. Prizrenska tehnika rada sa srebrnom žicom omogućava neupadljive popravke starih ili oštećenih radova, čak i nakon stotinu godina. Umijeće oblikovanja žice tako služi i stvaranju novog nakita i očuvanju starog.
Za radnim stolovima majstori sada trebaju raditi ono što su prethodne generacije radile sa svojom djecom: pokazivati kako se oblikuju i spajaju sitni dijelovi. Mašine mogu izvući tanku žicu iz srebrne šipke. Na osmomjesečnim kursevima prenosi se znanje potrebno za sljedeći korak — da od te žice nastane nakit.