Nakon historijske promjene imena: Zašto san Sjeverne Makedonije o EU stoji u mjestu

Put Sjeverne Makedonije ka članstvu u Evropskoj uniji razvio se u jedan od najdugotrajnijih i diplomatski najsloženijih procesa na zapadnom Balkanu. Nekadašnja republika u sastavu Jugoslavije formalno je podnijela zahtjev za članstvo u EU još 2004, a status kandidata dobila je u decembru 2005. Uprkos ranim nadama u integraciju u zapadne strukture, ambicije zemlje više puta su zaustavljane dubokim sporovima sa susjednim zemljama, što je dugo odgađalo proces pristupanja.

Historijska promjena imena i NATO

Tokom dugotrajnog spora, Grčka je blokirala međunarodnu integraciju zemlje zbog sukoba oko imena Makedonija. Kako bi se prevazišao politički zastoj, 2019. godine proveden je historijski kompromis, kada je zemlja službeno promijenila ime u Sjeverna Makedonija.

Odluka je donijela neposredne rezultate u oblasti sigurnosti. U martu 2020. zemlja je formalno primljena kao 30. članica NATO-a. Međutim, očekivani uspjeh u procesu pristupanja EU je izostao. Ubrzo su se pojavile nove prepreke kada je Bugarska uložila veto na otvaranje pregovora, pozivajući se na neslaganja u vezi s jezikom i historijom. Diplomatski zastoj na kraju je prevaziđen zahvaljujući francuskom posredovanju.

Protivrječni podaci o početku pregovora

Pregovori o članstvu vode se paralelno s Albanijom i obuhvataju ukupno 35 oblasti politika, takozvanih poglavlja, koje se moraju uskladiti sa zajedničkom pravnom tekovinom Unije. Uprkos ovom napretku, ostaje nejasno kada je proces zapravo počeo.

U dostupnom izvornom materijalu postoji direktna protivrječnost u vezi s tim kada su pregovori s EU formalno započeli. Prema Vijeću Evropske unije i portalu Europaportalen, pregovori su počeli 19. jula 2022. održavanjem prve međuvladine konferencije. Istovremeno, Utrikespolitiska institutet navodi da je početak bio u julu 2023. Ova razlika u vremenskim odrednicama pokazuje koliko je početak procesa u praksi bio složen i dugotrajan.

Dolazak nacionalista na vlast izaziva novu zabrinutost

Dok su poduzimani formalni koraci prema Briselu, unutrašnja politička scena iz temelja se promijenila. U maju 2024. u Sjevernoj Makedoniji održani su parlamentarni i predsjednički izbori, koji su donijeli jasnu pobjedu nacionalističkoj stranci VMRO-DPMNE.

Promjena vlasti značila je da je Gordana Siljanovska-Davkova preuzela dužnost kao prva žena na čelu države. Međutim, njeno stupanje na dužnost izazvalo je novu diplomatsku zabrinutost. Siljanovska-Davkova ne prihvata promjenu imena iz 2019. godine, a sada se upozorava da bi taj stav mogao izazvati nove sukobe sa susjednim državama. Time se ponovo dovode u opasnost dugoročni odnosi zemlje s članicama EU.

Iskušenja pravosuđa i kriza u Kočani

Paralelno s radom na integraciji, pravosuđe Sjeverne Makedonije vodilo je nekoliko zapaženih i politički osjetljivih sudskih postupaka. Bivši premijer Nikola Gruevski, koji danas živi u egzilu u Mađarskoj, osuđen je 2022. godine u odsustvu na zatvorsku kaznu. Osuđujuće presude izrečene su i osobama koje su učestvovale u nasilnom upadu u parlament zemlje 2017. godine.

Politički i pravosudni sistem suočio se s još jednim teškim iskušenjem u oktobru 2025, kada su podignute optužnice protiv 34 osobe nakon razornog požara u noćnom klubu u Kočani, u kojem su poginule 63 osobe. Među optuženima su ministri, jedan gradonačelnik i vlasnici kluba.

Put Sjeverne Makedonije ka Evropskoj uniji tako i dalje obilježava kombinacija vanjskih diplomatskih napetosti i unutrašnjih političkih izazova, pri čemu historijski ustupci još nisu doveli do željenog članstva.