Za koga ima mjesta u živoj svjetskoj baštini Splita?

Kada se Joško Bačić Žila, koji je radio na čišćenju ribe, nakon dužeg liječenja vratio kući u Alješijevu ulicu u Dioklecijanovoj palači u Splitu, više nije prepoznavao svoje susjedstvo. Umjesto poznatih lica susretao je ljude sa strane. „Moji susjedi su nestali“, rekao je za Slobodnu Dalmaciju u reportaži iz oktobra 2016.

Iza tih brojki stoji sukob oko namjene istih ulica: one su istovremeno turističko odredište, prostor za događaje i nečiji dom. Zato je za stanovnike, koje u Splitu zovu Getani, to ujedno borba za pravo da učestvuju u odlučivanju.

Palača koja je postala grad

Rimski car Dioklecijan dao je sagraditi palaču kao spoj raskošne vile i rimskog vojnog logora. Južni dio služio je za carevo stanovanje i ceremonije, dok su u sjevernom, između ostalog, bili smješteni vojnici, posluga i skladišta.

Stanovnici su tokom stoljeća prilagođavali građevine svojim potrebama. Preuređivali su stambene prostore i zidove, a carev mauzolej postao je katedrala svetog Dujma. Obrisi rimskog kompleksa ostali su vidljivi, ali se unutar njih razvio gradski život.

Stanovnici su tražili pravo glasa

Slobodna Dalmacija je u oktobru 2011. izvijestila o protestima stanovnika zbog odluke Gradskog vijeća. Gradski kotar Grad nije bio uključen u komisiju koja je izrađivala planove upravljanja historijskom jezgrom i podrumima palače.

Historičarka umjetnosti i univerzitetska predavačica Ana Peraica pokrenula je Facebook grupu „Get Getanima“ i peticiju. Njena porodica dugo je živjela u palači, a od 1950. imala je fotografski atelje na Peristilu, centralnom trgu palače.

Stanovnici su protestovali jer su iz tog posla isključeni ljudi koji iz neposrednog iskustva poznaju probleme četvrti. Vlasnici stanova i poslovnih prostora morat će živjeti s posljedicama upravljanja, a njihov kotar nije dobio mjesto u komisiji. Peraica je u razgovoru za novine takvo isključivanje opisala kao nedemokratsko.

Buka i do 210 dana godišnje

U novembru 2022. sukob je dobio konkretan oblik na Peristilu. Tokom javnog savjetovanja o prijedlogu odluke o komunalnom redu Peraica je kritikovala način na koji se uređuje održavanje događaja u staroj gradskoj jezgri.

Prema podacima koje je iznijela za Slobodnu Dalmaciju, gradonačelnik je odobrio povećane nivoe buke na Peristilu tokom čak 210 dana godišnje. Prigovorila je tome što su izuzeci za događaje već uvedeni, iako odluka o komunalnom redu još nije bila usvojena.

Za ljude koji žive uz trg to znači da je pogođen veliki dio godine. Sukob se zato tiče samih uslova stanovanja u tom prostoru: koliko mjesta mogu zauzeti događaji i kakvu zaštitu pravila pružaju svakodnevnom životu u susjedstvu.

Stanovnici su kritikovali i svakodnevno održavanje. Tražili su stručnjake za očuvanje historijskih zgrada, komunalne redare i spremnike za otpad. Njihovi zahtjevi odnosili su se na djelotvoran nadzor i brigu o četvrti u kojoj borave i stanovnici i posjetioci.

Ostati u svom domu

Među onima koji su odlučili ostati bila je Vesna Franceshini, najstarija stanovnica palače. Punih 67 godina živjela je u istom stanu na Mihovilovoj širini, s pogledom na obalno šetalište Rivu.

Kada je za Slobodnu Dalmaciju govorila o iseljavanju, rekla je da, za razliku od susjeda koji su prodali svoje stanove, želi ostati do kraja života. Novine su podsjetile na tu odluku nakon što je umrla 3. januara 2022., u 101. godini života. Ostala je u svom stanu i u njemu umrla.

Palača u kojoj se i dalje živi

Muzej grada Splita otvorio je 23. septembra 2025., nakon opsežne obnove, stalni postav „Palača života i grad mijena“. Muzej je smješten u kasnogotičkoj palači Papalić, a sama zgrada vodi kroz priču od antičkih temelja do renesanse.

Hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na otvorenju je posebno istakla stanovnike. Prema saopćenju ministarstva, naglasila je da je Split jedinstven upravo zato što njegov antički prostor i dalje živi i ostaje nastanjen.

Unutar muzeja prikazano je kako su ljudi stoljećima oblikovali palaču. Izvan njega ostaju svakodnevna pitanja na koja su Getani upozoravali protestima: otpad koji treba zbrinuti, pravila koja treba poštovati i stanovi uz trg na kojem je dopuštena buka s događaja. Upravo se tu mora raditi na očuvanju palače u kojoj ljudi žive.