Sporazum treba omogućiti više prelaza između Hrvatske i BiH

Putnici na koje se odnosi EES, sistem Evropske unije za evidentiranje ulazaka i izlazaka (Entry-Exit System), pri prvoj registraciji u trogodišnjem periodu moraju dati otiske četiri prsta i fotografisati lice. Na granici iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj digitalna kontrola postala je dio šireg pitanja: kako osigurati protočnost saobraćaja.

Hrvatska je dio šengenskog prostora, dok je Bosna i Hercegovina izvan njega. Na granici između dvije zemlje dokumenti svih putnika sistematski se provjeravaju u bazama podataka. Uvođenje EES-a u 29 država članica šengenskog prostora počelo je 12. oktobra 2025, a sistem je u punoj primjeni od 10. aprila 2026. Zamjenjuje ručno pečatiranje pasoša i automatski evidentira boravke prema pravilu o najviše 90 dana u periodu od 180 dana.

Obećanje bržeg prelaska suočilo se s ograničenim kapacitetima

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini uoči početka primjene predstavila je sistem kao način da granične kontrole postanu sigurnije, brže i jednostavnije. Biometrija je trebala smanjiti prevare s identitetom, a šira upotreba samouslužnih rješenja omogućiti osoblju da se posveti složenijim zadacima.

Na granici su se, međutim, pojavile poteškoće. Prema pisanju lista Kosmo, znatne probleme imale su i prevozne firme iz Bosne i Hercegovine i putnici u tranzitu, naročito pri uvođenju novih tehnologija kontrole. List posebno izdvaja EES kao faktor koji državljanima Bosne i Hercegovine otežava ulazak u šengenski prostor.

Upravo su ti problemi potaknuli pregovore delegacija dvije zemlje, koji su trajali od decembra 2025. do aprila 2026. Razgovori su se, dakle, odvijali tokom postepenog uvođenja EES-a. Rezultat je bilateralni sporazum čiji je cilj olakšati saobraćaj preko granice.

Dvije promjene trebaju omogućiti više pravaca za prelazak granice

Kosmo sporazum opisuje kao odstupanje od dosadašnjih standarda EU. Time on dobija i političku dimenziju: Hrvatska upravlja dijelom vanjske granice šengenskog prostora, ali sa susjednom zemljom traži praktično rješenje za tamošnje probleme. Zajednička evropska kontrola mora funkcionisati kroz mrežu graničnih prelaza na terenu.

Privremena obustava sistema ili više mjesta za prelazak

Model EU predviđa i određenu fleksibilnost. Prema informacijama Delegacije EU, države članice mogu privremeno obustaviti primjenu EES-a, u cijelosti ili djelimično, kada vrijeme čekanja postane izuzetno dugo.

Bilateralni sporazum usmjeren je na drugi dio problema. Privremena obustava mijenja postupak kontrole u vrijeme velikog opterećenja, dok veći broj međunarodnih prelaza mijenja mjesta na kojima je moguće prihvatiti saobraćaj. To su dva različita odgovora na isti pritisak koji se u praksi javlja na granici.

Na deset lokalnih prelaza obuhvaćenih sporazumom ta je razlika konkretna. Granicu je na tim mjestima već moguće preći, ali je njihova namjena ograničena. Dodjelom međunarodnog statusa dvije zemlje žele omogućiti da ih koristi više putnika — i tako otvoriti više puteva do granične kontrole koja je obavezna pri svakom prelasku.