Stogodišnja tajna ohridskih bisera
Porodice Talev i Filev od 1924. godine čuvaju recept koji ohridskim biserima daje sjaj. Jedan od sastojaka su riblje krljušti, ali za izradu su jednako važni višestruko premazivanje i čekanje između nanošenja slojeva.
Redakcija Balkan Magasineta · 16. oktobra 2026. · 3 min čitanja
Slušaj tekst
Čitanje · oko 0:00
U radionici ohridske porodice Talev, koja izrađuje bisere, završna obrada počinje kuglicama postavljenim na čačkalice iznad drvenog stola dugog jedan metar. Svaku kuglicu treba ručno premazati kistom, ostaviti da se osuši pa ponovo premazati. Isti sitni predmet tako prolazi kroz brojne obrade prije nego što bude spreman da postane dio nakita.
Kuglice se izrađuju od mljevenih ljuštura školjki i sedefa, a ručno se oblikuju u različitim veličinama. Porodica Talev, poznata i kao Talevi, te sirovine kupuje u inostranstvu. Sastojak koji ovaj zanat posebno veže za Ohrid, međutim, potječe iz jezera uz grad.
Riblje krljušti koje biseru daju sjaj
Ohrid se nalazi u Sjevernoj Makedoniji, na obali Ohridskog jezera, koje se proteže preko granice s Albanijom. U njemu živi riba plasica. Njene očišćene krljušti ulaze u sastav emulzije kojom se premazuju kuglice i koja ohridskim biserima daje prepoznatljiv sjaj.
Platforma posvećena kulturnoj baštini Make Heritage Fun opisuje završenu površinu kao baršunasto sjajnu, s preljevima duginih boja.
Poznato je da emulzija sadrži riblje krljušti. Potpuni recept, međutim, ostaje tajna porodica Talev i Filev.
Recept kupljen 1924. godine
Tehniku je u Ohrid 1924. godine donio ruski doseljenik. Znanje je stekao u kraju oko jednog jezera u Rusiji u kojem je živjela slična riba.
Prema porodičnoj historiji koju prenose Talevi, braća Vane i Mihail Talev kupili su formulu za 25 napoleona. Mihail je potom nabavio materijal za izradu iz Betlehema i posao je mogao početi.
U prodavnicu su dolazili imućni kupci: trgovci, vlasnici banaka i mladi industrijalci koji su bisere kupovali svojim zaručnicama i suprugama. Porodica priča da su stalne mušterije iz Bitole i Skopja govorile kako idu u Ohrid po bisere. Naziv ohridski biseri ustalio se 1935. godine.
I u porodici Talev i u porodici Filev tajna izrade prenosila se usmeno, s oca na sina. Majstor za izradu bisera Kliment Talev kaže da je formula emulzije ista ona koju su kupili njegov otac i stric.
Sloj po sloj – uz vrijeme za sušenje
Porodica Talev navodi da koristi isključivo prirodne materijale. To vrijedi i za kist kojim nanose emulziju: izrađuje se od dlake iz vjeveričjeg repa ili konjske dlake.
Svaka kuglica dobiva više tankih premaza. Porodica Talev govori o pet do deset slojeva, dok BBC Travel u prikazu ovog zanata navodi najmanje osam. Prije sljedećeg premazivanja svaki sloj mora se dobro osušiti, za šta je potrebno od 45 minuta do jednog sata.
Od radnog stola do kraljevskog nakita
Ohridske bisere nosile su, među ostalima, britanska kraljica Elizabeth II, danska kraljica Margrethe II i princeza Diana. Porodica Talev dobila je i zlatnu medalju za svoje ručno izrađene bisere na sajmu inovacija i zanatstva Eureka u Briselu 2001. godine.
Kada je riječ o trajnosti, porodica iznosi smjelu tvrdnju: prema Talevima, ohridski biseri traju vječno.
Za radnim stolom na kraju slijedi još jedno čekanje. Porodica Talev preporučuje da se biseri nižu na konac tek narednog dana, a ne onog dana kada su izrađeni. Tada se pojedinačne, potpuno obrađene kuglice mogu spojiti u komad nakita.