Kad je turistički san u Thethu naišao na buldožer

Klodian Harusha živio je u kamperu dok je u Thethu, na sjeveru Albanije, gradio kafić i drvenu kućicu u kojoj je namjeravao stanovati. U julu 2025. imao je 23 godine. Uz vlastitu ušteđevinu, uložio je i novac iz kredita od 30 000 eura.

Odazvao se pozivu vlade da se vrati u zavičaj svoje porodice i tamo investira.

– Vjerovao sam im. Shvatio sam to ozbiljno. Došao sam ovdje, u Theth, da započnem nešto novo, rekao je Harusha za informativni portal Balkan Insight.

Obećanje budućnosti u planinama

Albanski premijer Edi Rama tokom posjete Thethu svečano je uručio mještanima vlasničke dokumente. Obećao je i državnu podršku iseljenicima koji se žele vratiti i urediti svoje nekretnine za turističku djelatnost.

Ta je podrška trebala omogućiti ljudima koji su napustili planinske krajeve, naporno radili i štedjeli da ulažu u zemlju svojih predaka, rekao je Rama, prenosi Balkan Insight. Mještani su za taj portal naveli da su ih vlasti poticale da grade kućice za turiste.

Ulaganja u turizam tako povezuju više djelatnosti u dolini. Izdavanje sobe može donijeti posao i onima koji pripremaju i poslužuju hranu ili vode goste na izlete. Upravo takvu, šire povezanu lokalnu privredu vlada želi razvijati svojom turističkom strategijom.

Više ležajeva – uz zaštitu prirode

Nacionalnu turističku strategiju za period 2024–2030 predstavila je 2024. Mirela Kumbaro, tadašnja ministrica turizma i okoliša. Strategija povezuje ambiciozne ciljeve rasta s načelima socijalne, ekonomske i ekološke održivosti.

Sjeverna unutrašnjost zemlje posebno je izdvojena za razvoj planinskog i avanturističkog turizma, s Thethom i Valbonom kao destinacijama. Cilj je ravnomjernije rasporediti prihode od turizma među regijama i smanjiti njihovu koncentraciju u područjima koja ljeti privlače najviše posjetilaca.

U Thethu se tako na istom mjestu susreću dva državna cilja: omogućiti većem broju ljudi da žive od turizma i istovremeno zaštititi prirodu koja privlači goste. Spor nastaje oko toga kako u praksi provesti ulaganja tamo gdje se ti ciljevi prepliću.

Kad je država srušila kućice

Albanske vlasti srušile su u julu 2025. desetine drvenih kućica u Thethu, uz obrazloženje da su bespravno izgrađene u zaštićenim područjima. Akcija je izazvala bijes i proteste mještana.

Dok je Balkan Insight izvještavao iz doline nakon rušenja, turisti su fotografirali seosku crkvu s kraja 1800-ih godina. Na svega nekoliko koraka od nje ležale su gomile drveta i betonski temelji kućica podignutih upravo za smještaj turista.

Među onima koji su uložili novac bio je i Kol Gjergj Legata, koji je u vrijeme intervjua imao 63 godine. Komunističku Albaniju napustio je 1990. i otišao u Jugoslaviju, potom u Grčku, a kasnije se vratio. Rekao je da je u jednu kućicu uložio 30 000 eura.

Vlasti su rušenje obrazlagale bespravnom gradnjom. Mještani su, međutim, ukazivali i na odgovornost države za takav razvoj događaja: poruke vlade razumjeli su kao poticaj da svoju ušteđevinu ulože u turizam. Rušenjem kućica raskorak između tih poruka dobio je sasvim konkretan oblik.

Sukob se nastavio i tokom 2026.

Razvoj turizma u zaštićenim područjima prerastao je u širi politički sukob u junu 2026. Desetine hiljada ljudi tada su, u takozvanoj Flamingo revoluciji, demonstrirale tražeći Raminu ostavku. Proteste su pokrenuli planovi za luksuzni turistički kompleks na zaštićenom dijelu obale, povezan s Jaredom Kushnerom, zetom Donalda Trumpa.

I Theth se ponovo našao u političkoj raspravi. Balkan Insight je u julu 2026. izvijestio da je Rama opet posjetio selo, a zatim na Facebooku napao ono što je opisao kao lažne profile koji su komentirali kritike njegovih turističkih planova za planinske regije.

Istovremeno je istraživanje Balkanske istraživačke novinarske mreže (BIRN) pokazalo da su krajem juna otvorene stotine lažnih naloga radi širenja vladinih poruka i napada na protestni pokret i njegove pristalice. Iz vladinog ureda za medijsko savjetovanje poručili su da vlada nije naredila niti koordinirala te aktivnosti.

Za Legatu je sukob već nakon rušenja u ljeto 2025. imao vrlo opipljive posljedice. U razgovoru za Balkan Insight svoj je gubitak opisao ovako: „Uništili su nam živote, a ne samo građevine.“